Zagreb, 6. lipnja 2022. – Najstarija i najveća studentska i alumni organizacija, Hrvatska akademska zajednica, u potpunosti podržava prijedlog novog Nacrta Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji predlaže Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Novi Nacrt Zakona želi odgovoriti na potrebe društva i gospodarstva, a posebice želi približiti hrvatski visokoobrazovni okvir europskim standardima. Zakon će uvesti stratešku ulogu države u smislu odobravanja osnivanja novih visokih učilišta, a također će se uvesti i rješenja koja doprinose većoj transparentnosti i etičnosti rada visokih učilišta poštujući pritom autonomiju sveučilišta. Uvode se i upisne kvote koje će uskladiti programe s potrebama tržišta rada, a programskim financiranjem će se poticati i suradnje visokih učilišta, odnosno istraživačkog sektora s gospodarskim subjektima što će za rezultat imati kvalitetniji transfer znanja i novih tehnologija, kao i usklađivanje obrazovnih ishoda s potrebama poslodavaca.
Niz odredbi koje su uvrštene u ovaj Nacrt odrazit će napokon puni potencijal dualnog visokog obrazovanja prepoznajući ulogu sveučilišnog i stručnog visokog obrazovanja kao međusobno povezane i ovisne programe učenja koji jedino u simbiozi mogu pripremiti mlade naraštaje i radnu snagu za kompetitivno suvremeno tržište rada odnosno dinamična ekonomska kretanja unutar Hrvatske, ali i Europske unije.
„Prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti nedvosmisleno u fokus stavlja sustav visokog obrazovanja te uz jasne, pozitivne i reformske prijedloge u cjelokupnoj vertikali sustava znanosti i visokog obrazovanja potvrđuje namjeru za iskorakom u kreiranju novih i provođenju obrazovnih politika u RH“, poručio je Karlo Kolesar, nacionalni predsjednik Hrvatske akademske zajednice.
Korak u budućnost je i uvođenje digitalnih diploma u skladu s digitalnom tranzicijom društva i mobilnosti koja iziskuje od modernog društva brzu i interoperabilnu razmjenu podataka. Dodatna internacionalizacija će se postići povezivanjem numeričkih ocjena 1-5 s alfabetnim sustavom od A-F po uzoru na najuspješnija međunarodna sveučilišta, odnosno svjetski poznate obrazovne sustave.
Kao rezultat svih noviteta u ovom Zakonu omogućuje se brža vertikalna i horizontalna prohodnost, kako studenata tako i profesora, doktoranada i istraživača, a što bi u konačnici trebalo omogućiti zadržavanje mladih u Hrvatskoj, privlačenje kvalitetnih kadrova iz Europske unije i svijeta ali, i povratak znanstvenog i visokoobrazovanog kadra u Hrvatsku.
Upravo zato, Hrvatska akademska zajednica pozdravlja konstruktivne i nužne promjene u Zakonu koje će u Republici Hrvatskoj razvijati kvalitetan, agilan i kompetitivan decentralizirani sustav obrazovanja.
